Ivan Vučetić
- Rođen
- 20. srpnja 1858., Hvar
- Umro
- 25. siječnja 1925., Dolores (Argentina)
- Područje
- Kriminalistika, daktiloskopija
- Najpoznatije
- Desetoprstni sustav identifikacije otiscima prstiju
S Hvara u Argentinu
Ivan Vučetić rođen je 20. srpnja 1858. u gradu Hvaru. Godine 1884. iselio se u Argentinu, gdje su ga zvali Juan Vucetich. Ondje se 1888. zaposlio u Središnjem policijskom uredu i ubrzo postao voditelj Odjela za statistiku. U policijskoj službi ostao je, uz kratke prekide, sve do 1917.
U policiji se bavio pitanjem kako pouzdano utvrditi identitet osobe — a odgovor je pronašao na jagodicama prstiju. Policijska škola provincije Buenos Aires kraj La Plate i danas nosi njegovo ime: Escuela de Policía Juan Vucetich.
Što je daktiloskopija?
Daktiloskopija je metoda utvrđivanja identiteta osobe prema papilarnim linijama — sitnim izbočinama koje tvore vijuge na jagodicama prstiju, dlanovima i tabanima. Naziv dolazi od grčkih riječi za „prst“ i „promatrati“. Metoda je pouzdana iz nekoliko razloga:
- papilarne linije nastaju još prije rođenja, u četvrtom mjesecu razvoja, i ne mijenjaju se tijekom života;
- ne postoje dvije osobe s jednakim crtežom papilarnih linija;
- nakon manje ozljede kože linije ponovno izrastu u istom obliku;
- crteži se mogu razvrstati u tri osnovne skupine: kružne uzorke, petlje i lukove.
Isprobajte i sami: olovkom našarajte tamnu mrlju na papiru, protrljajte je jagodicom prsta pa jagodicu pritisnite na komadić selotejpa i zalijepite ga na bijeli papir. Pod povećalom ćete vidjeti petlju, kružni uzorak ili luk — a otisak prijatelja bit će drukčiji od vašega. Usporedite otiske cijele obitelji: ni braća i sestre nemaju jednake.
Prvi desetoprstni karton
Vučetić se nadovezao na istraživanja engleskog znanstvenika Francisa Galtona i znatno ih proširio. Godine 1891. osnovao je Službu za identifikaciju u La Plati i uveo prvi potpuni desetoprstni daktiloskopski karton — list na koji se uzimaju otisci svih deset prstiju. Razradio je i vlastiti sustav razvrstavanja otisaka, po kojem se karton brzo može pronaći u velikoj zbirci.
Zašto je razvrstavanje toliko važno? Zamislite ladice s tisućama kartona s otiscima. Bez dobrog sustava trebalo bi uspoređivati otisak sa svakim kartonom redom, a s njime se pretraga brzo suzi na mali broj kartona sličnih uzoraka. Upravo je u toj jednostavnosti bila snaga Vučetićeve metode.
Već 1892. njegova se metoda pokazala u praksi: otisak prsta pronađen na mjestu zločina pomogao je razotkriti počinitelja. Taj se slučaj često navodi kao prvi zločin razriješen otiskom prsta. Glavna su mu djela Instrucciones generales para el sistema antropométrico e impresiones digitales (1893.) i Dactiloscopía comparada (1904.).
Argentinski sustav osvaja svijet
Vučetićev desetoprstni sustav, nazvan argentinskim ili Vučetićevim sustavom, službeno je uveden u Argentini 1902. Potom su ga preuzele mnoge druge zemlje, ponajprije u Južnoj Americi, ali koristio se i u Kaliforniji, Francuskoj, Belgiji, Italiji, Španjolskoj, Kini i drugdje. Njegova je vrijednost bila u jednostavnosti i širokoj primjenjivosti.
U Hrvatskoj je daktiloskopija za potrebe identifikacije prvi put uvedena 1904. u Zagrebu.
Danas se otisci prstiju uglavnom ne pretražuju ručno, nego u računalnim bazama podataka koje u djeliću sekunde uspoređuju milijune zapisa. Ipak, temelj je ostao isti kao u Vučetićevo doba: jedinstveni crtež papilarnih linija i pametan način da se on razvrsta i brzo pronađe.
Naslijeđe Ivana Vučetića
U La Plati je 1923. otvoren Policijski muzej Juan Vucetich, a Vučetić je umro 25. siječnja 1925. u Doloresu u Argentini. Rodni Hvar nije ga zaboravio: u gradskom parku postavljena mu je bista, a ondje je i mozaik „Otisak prsta“. U Hrvatskoj njegovo ime nosi i Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ Ministarstva unutarnjih poslova u Zagrebu.
Svaki put kad otključate mobitel otiskom prsta, koristite ideju da su papilarne linije jedinstvene — upravo onu na kojoj je Vučetić izgradio svoj sustav. Poput Nikole Tesle, i on je slavu stekao daleko od domovine. Više takvih priča pronaći ćete na popisu hrvatskih izumitelja.