Pod hrvatskim izumiteljima ovdje mislimo na ljude koji su rođeni u Hrvatskoj ili su u njoj živjeli i stvarali. Neki od njih, poput Slavoljuba Penkale ili Davida Schwarza, rođeni su drugdje, ali su svoje najvažnije ideje razvili u Zagrebu. Nikola Tesla rođen je u Lici, a slavu je stekao u Americi. Popis je složen kronološki, po godini rođenja, a uz svako ime nalazi se poveznica na opširniju priču.
Faust Vrančić (1551. – 1617.)
Šibenčanin Faust Vrančić bio je polihistor: svećenik, jezikoslovac i konstruktor. U knjizi Machinae novae (prvo izdanje vjerojatno oko 1595., prošireno oko 1615.) opisao je i nacrtao mnoštvo naprava, od mlinova i mostova do padobrana „Homo volans“ — drvenog okvira s napetim platnom. Pretpostavlja se da je skok isprobao s tornja u Veneciji. Objavio je i rječnik pet europskih jezika (1595.). Više o Faustu Vrančiću →
Ruđer Bošković (1711. – 1787.)
Dubrovčanin Ruđer Josip Bošković bio je jedan od najsvestranijih znanstvenika 18. stoljeća — fizičar, astronom, matematičar i filozof. U djelu Theoria philosophiae naturalis (1758.) zamislio je da se tvar sastoji od nedjeljivih točaka među kojima djeluju sile, što se često navodi kao preteča moderne atomske teorije. Bavio se i mjerenjem oblika Zemlje te statikom kupole bazilike sv. Petra u Rimu. Više o Ruđeru Boškoviću →
Ivan Lupis (1813. – 1875.)
Riječanin Ivan Blaž Lupis, časnik austrijske ratne mornarice, zamislio je čamac bez posade napunjen eksplozivom koji bi napao neprijateljski brod iz daljine — tzv. „spasilac obale“. Budući da pogon i upravljanje nisu bili riješeni, 1864. udružio se s inženjerom Robertom Whiteheadom. Njihov torpedo službeno je predstavljen 1866., a riječka tvornica postala je prva tvornica torpeda na svijetu. Više o Ivanu Lupisu →
Josip Belušić (1847. – 1905.)
Josip Belušić iz Županića kraj Labina konstruirao je 1887. električni brzinomjer, koji je nazvao velocimetar. Uređaj je bilježio brzinu vozila, vrijeme vožnje i stajanja, pa čak i broj putnika — bio je istodobno brzinomjer, tahograf i taksimetar. Na Svjetskoj izložbi u Parizu 1889. proglašen je najboljim među više od 120 sličnih naprava. Više o Josipu Belušiću →
David Schwarz (1850. – 1897.)
David Schwarz, zagrebački trgovac drvom rođen u Mađarskoj, sanjao je o letjelici s krutim metalnim trupom. Razvio je kruti zračni brod (dirižabl) s aluminijskom oplatom, punjen vodikom, dug oko 48 metara. Schwarz je umro u siječnju 1897., a njegov je zračni brod poletio 3. studenoga 1897. iznad berlinskog Tempelhofa. Prema Hrvatskoj enciklopediji, grof Zeppelin otkupio je nacrte od Schwarzove udovice; koliko su oni utjecali na kasnije cepeline, i danas je predmet rasprave. Više o Davidu Schwarzu →
Nikola Tesla (1856. – 1943.)
Rođen u Smiljanu pokraj Gospića, Tesla je najpoznatiji izumitelj rođen na tlu današnje Hrvatske. Njegov sustav izmjenične struje i indukcijski motor omogućili su prijenos električne energije na velike udaljenosti — to je osnova elektroenergetske mreže kojom se služimo i danas. Poznat je i po Teslinoj zavojnici te ranim radovima na radiju i bežičnom prijenosu energije. Više o Nikoli Tesli →
Andrija Mohorovičić (1857. – 1936.)
Geofizičar iz Voloskog proučavao je potres koji je 8. listopada 1909. pogodio Pokupsko kraj Zagreba. Uspoređujući zapise seizmografa iz Zagreba i drugih europskih postaja, zaključio je da se brzina potresnih valova naglo mijenja na određenoj dubini. Tako je otkrio granicu između Zemljine kore i plašta, koja se danas u cijelom svijetu zove Mohorovičićev diskontinuitet ili kraće „Moho“. Više o Andriji Mohorovičiću →
Ivan Vučetić (1858. – 1925.)
Hvaranin Ivan Vučetić iselio je u Argentinu i radio u policiji u La Plati, gdje je 1891. pokrenuo ured za identifikaciju. Razradio je sustav razvrstavanja otisaka svih deset prstiju (daktiloskopiju), koji je Argentina službeno prihvatila 1902., a kasnije i mnoge druge zemlje. Njegovom metodom 1892. riješeno je ubojstvo u Necocheji, koje se navodi kao prvi zločin razriješen pomoću otiska prsta. Više o Ivanu Vučetiću →
Slavoljub Eduard Penkala (1871. – 1922.)
Penkala je rođen u Slovačkoj, a živio je i radio u Zagrebu. Godine 1906. prijavio je patent za automatsku mehaničku olovku, a ubrzo i za nalivpero s čvrstom tintom. Olovka je postala toliko poznata da se u hrvatskom jeziku „penkala“ i danas koristi kao riječ za olovku. Konstruirao je i prvi zrakoplov izgrađen u Hrvatskoj (1910.), a pripisuje mu se oko 80 izuma i inovacija. Više o Slavoljubu Penkali →
Franjo Hanaman (1878. – 1941.)
Franjo Hanaman iz Drenovaca kraj Županje radio je u Beču s Aleksandrom Justom na žarulji s volframovom niti. Volfram ima vrlo visoko talište, pa nit može svijetliti jače uz manju potrošnju energije nego ranije ugljene niti. Just i Hanaman dobili su na to ugarski patent u prosincu 1904. Današnje volframove niti potječu od kasnijeg poboljšanja (vučena nit, oko 1910.), ali put je otvorio upravo njihov izum. Više o Franji Hanamanu →
Još neki hrvatski izumitelji i znanstvenici
- Marin Getaldić (1568. – 1626.), dubrovački matematičar i fizičar, istraživao je parabolična zrcala i pokuse s njima izvodio u špilji Betini kraj Dubrovnika. U djelu Archimedes promotus (1603.) uspoređivao je težine i obujme različitih tijela.
- Mate Rimac (rođen 1988.) osnovao je 2009. tvrtku Rimac Automobili koja razvija električne hiperautomobile (Concept One, Nevera) i baterijske sustave; danas je tvrtka dio udruženja Bugatti Rimac.