Veliki izumitelji
Veliki izumitelji

Ivan Blaž Lupis

Riječki pomorski časnik Ivan Blaž Lupis zamislio je brodić bez posade kojim bi se s obale napadali neprijateljski brodovi. Iz te zamisli u Rijeci je, u suradnji s inženjerom Robertom Whiteheadom, nastao prvi torpedo — a grad je dobio prvu tvornicu torpeda na svijetu.

Ivan Blaž Lupis

Rođen
27. siječnja 1813., Rijeka
Umro
11. siječnja 1875., Milano
Područje
Pomorstvo, vojna tehnika
Najpoznatije
Zamisao preteče torpeda („spasilac obale“)

Riječki dječak u pomorskoj odori

Ivan Blaž Lupis (tal. Giovanni Biagio Luppis) rođen je 27. siječnja 1813. u Rijeci, u obitelji pomoraca podrijetlom s Pelješca. Gimnaziju je polazio u rodnom gradu, a 1835. završio je Pomorski kolegij u Veneciji.

Cijeli radni vijek proveo je kao časnik austrijske ratne mornarice. Napredovao je od kadeta do kapetana fregate, zapovijedao ratnim brodovima i sudjelovao u nekoliko pomorskih pohoda, a posljednje godine službe vodio je odjel za nabavu i opremu u tršćanskom arsenalu. U mirovinu je otišao 1861. i vratio se u Rijeku — s jednom zamisli koja mu nije davala mira.

„Spasilac obale“ — brodić bez posade

Oko 1860. Lupis je smislio plovilo bez posade kojim bi se s kopna moglo napasti neprijateljski brod. Nazvao ga je „spasilac obale“ (tal. salvacosta, njem. Küstenretter). Bila bi to drvena brodica napunjena eksplozivom, s upaljačem koji bi se aktivirao pri udarcu u brod. Kormilom se upravljalo s obale, pomoću dugih užadi.

Lupis je izradio modele dugačke oko jedan metar. Prvi je plovio na jedra, a drugi je pokretao vijak koji je okretala navijena opruga — slično mehanizmu sata. Izum je 1860. predstavio Tehničkom odboru Ministarstva rata u Beču. Stručnjaci su zamisao ocijenili zanimljivom, ali su zaključili da pogon i upravljanje nisu dovoljno dobro riješeni pa mu nisu odobrili novac. Najstarija sačuvana replika modela s vijkom i oprugom i danas se čuva u Vojnopovijesnom muzeju u Beču.

Suradnja s Robertom Whiteheadom i rođenje torpeda

Lupis nije odustao. Godine 1864. sklopio je ugovor o suradnji s Robertom Whiteheadom, engleskim inženjerom i tehničkim direktorom riječke tvornice Stabilimento tecnico fiumano (Riječki tehnički zavod), koja je izrađivala parne strojeve za brodove.

Whitehead je zamisao temeljito preradio i nakon dvije godine rada, potkraj 1866., nastao je prototip. Novo oružje imalo je oblik vretena, metalni trup i plovilo je ispod površine mora. Vijak je pokretao motor na stlačeni zrak, a poseban uređaj održavao je dubinu plovidbe. Upravljanje užadima više nije bilo potrebno. Novo se oružje isprva zvalo „minski brod“, a ubrzo je dobilo ime torpedo — prema latinskom nazivu za ribu drhtulju, koja plijen omamljuje električnim udarom. Prvi torpedo plovio je brzinom od 6 čvorova i imao doseg od 900 metara.

Pošteno je reći da se većina tehničkih rješenja pripisuje Whiteheadu i njegovim suradnicima u tvornici. Lupisova je zasluga početna zamisao i ustrajnost kojom ju je godinama promicao.

Rijeka — kolijevka torpeda

Nakon pokusa 1867. Ministarstvo rata u Beču pristalo je otkupiti pravo na korištenje izuma. Prva su torpeda nosila ime Luppis-Whitehead. Nakon austrougarske mornarice kupile su ih i druge pomorske sile — među prvima Velika Britanija 1871. — a riječka tvornica postala je prva tvornica torpeda na svijetu. Torpeda su se u Rijeci proizvodila sve do 1966.

Whitehead je 1875. preuzeo tvornicu i pretvorio je u privatnu tvrtku specijaliziranu za torpeda, koja je nastavila raditi i nakon njegove smrti, pod različitim imenima i vlasnicima.

Za zasluge je Lupis 1869. dobio plemićki naslov s pridjevkom „von Rammer“. Umro je 11. siječnja 1875. u Milanu. Njegov se lik 2016. našao na hrvatskoj poštanskoj marki iz serije „Hrvatski izumi“.

Zašto je Lupis važan danas

Torpedo je iz temelja promijenio pomorsko ratovanje, a Rijeku je učinio jednim od svjetskih središta proizvodnje. Priča o Lupisu i Whiteheadu lijep je primjer kako se dobra ideja i vrhunsko inženjerstvo nadopunjuju: jedan je zamislio, drugi je usavršio.

Rijeka tu baštinu i danas njeguje. Izumu i proizvodnji torpeda posvećene su izložbe u gradu 2010. i 2016., o njima se raspravlja na riječkim konferencijama o industrijskoj baštini, a brine se i udruga Pro Torpedo. Snimljen je i dokumentarni film „Prvi torpedo“ (2006.).

Ta je priča i dio bogate tehničke baštine Rijeke, koju predstavlja Muzej tehničke kulture Rijeka. U virtualnom muzeju možete razgledati više od 400 eksponata iz povijesti tehnike, a u popisu hrvatskih izumitelja upoznati i druge genije s naše obale — poput Istranina Josipa Belušića, izumitelja električnog brzinomjera, ili Šibenčanina Fausta Vrančića.

Česta pitanja

Tko je izumio torpedo?

Zamisao preteče torpeda dao je riječki pomorski časnik Ivan Blaž Lupis, a prvi uporabljivi torpedo konstruirao je 1866. u Rijeci engleski inženjer Robert Whitehead, u suradnji s Lupisom i na temelju njegove ideje.

Gdje je rođen Ivan Lupis?

Ivan Blaž Lupis rođen je 27. siječnja 1813. u Rijeci, u obitelji pomoraca podrijetlom s Pelješca. Umro je 11. siječnja 1875. u Milanu.

Zašto se Rijeka naziva kolijevkom torpeda?

U Rijeci je nastao prvi torpedo, a riječka tvornica postala je prva tvornica torpeda na svijetu. Torpeda su se ondje proizvodila sve do 1966. godine.

Istraži dalje

Rijeka

Muzej tehničke kulture Rijeka

Zbirka ZTK Rijeka i tehnička baština grada u kojem je rođen torpedo.

Izumitelji

Josip Belušić

Profesor iz Labina koji je izumio električni brzinomjer, proglašen najboljim u Parizu 1889.

Popis

Hrvatski izumitelji

Upoznajte hrvatske izumitelje čije su ideje promijenile svijet.