Veliki izumitelji
Veliki izumitelji

Josip Belušić

Profesor fizike iz Županića kraj Labina izumio je velocimetar — električni uređaj koji je bilježio brzinu kočije, trajanje vožnje i broj putnika. Bio je istodobno brzinomjer, tahograf i taksimetar, i to u vrijeme kada su ulicama još vozile kočije.

Josip Belušić

Rođen
12. ožujka 1847., Županići kraj Labina
Umro
8. siječnja 1905., Trst
Područje
Fizika, elektrotehnika
Najpoznatije
Velocimetar — električni brzinomjer

Od Labina do Beča i Kopra

Josip Belušić (tal. Giuseppe Bellussich) rođen je 12. ožujka 1847. u Županićima kraj Labina, u istočnoj Istri. Studirao je u Beču, a od 1875. do 1900. predavao je fiziku i matematiku na carskoj i kraljevskoj učiteljskoj školi u Kopru. Istra je tada bila dio Austro-Ugarske Monarhije, a Koper se danas nalazi u Sloveniji.

U drugoj polovici 19. stoljeća elektricitet se tek počinjao primjenjivati u svakodnevnom životu, a Belušić ga je iskoristio za vrlo praktičan zadatak: pouzdano zabilježiti kako je i koliko brzo vozilo putovalo.

Velocimetar — tri uređaja u jednom

Godine 1887. Belušić je izumio velocimetar (tal. velocimetro), električni uređaj za putnička vozila. Bilježio je:

Tako je velocimetar bio istodobno brzinomjer (pokazuje brzinu), tahograf (zapisuje brzinu i vrijeme vožnje i stajanja) i taksimetar (pomaže izračunati cijenu vožnje). Sva tri uređaja danas su uobičajena: brzinomjer je u svakom automobilu, tahograf u kamionima i autobusima, a taksimetar u svakom taksiju.

Uređaj je sve podatke precizno bilježio na okruglom papiru: kada je kočija krenula, koliko se puta i koliko dugo zaustavljala te koliko je vremena vozila bez putnika. Patentnu prijavu Belušić je podnio 1888. u Beču, a uređaj je bio patentiran u Austro-Ugarskoj pod imenom velocimetar.

Pobjeda na Svjetskoj izložbi u Parizu

Belušić je svoj izum predstavio na Svjetskoj izložbi u Parizu 1889. — istoj onoj za koju je sagrađen Eiffelov toranj. U konkurenciji više od 120 sličnih uređaja velocimetar je proglašen najboljim.

Za pariške gradske vlasti to nije bila samo tehnička zanimljivost. Uređajem su htjele riješiti dugogodišnji problem: kako uskladiti odnose između kočijaša, vlasnika kočija i putnika, tako da svi znaju koliko je vožnja trajala i koliko treba platiti. Bila je to zapravo preteča današnje taksi službe, a Belušićev uređaj zato se smatra i pretečom taksimetra.

Godine 1891. stotinu je uređaja ugrađeno u pariške kočije. Ipak, primjena nije šire prihvaćena i velocimetar nije postao masovni proizvod. Danas nije poznato kako je izum završio; vjerojatno Belušić nije imao dovoljno novca da ga dalje usavrši i plasira na tržište, pa je njegovo ime zadugo palo u zaborav. Ideje koje je Belušić spojio u jednom uređaju vratile su se tek kasnije, u automobilima, kamionima i taksijima 20. stoljeća.

Kako brzinomjer zna koliko brzo idemo?

Brzina nam govori koliki put prijeđemo u nekom vremenu. Ako bicikl u jednom satu prijeđe 15 kilometara, vozio je brzinom od 15 km/h. Brzinomjer zato mora „brojiti“ put i mjeriti vrijeme — najčešće tako da prati koliko se puta u sekundi okrene kotač čiji opseg znamo. Ako kotač ima opseg 2 metra i okrene se pet puta u sekundi, vozilo prijeđe 10 metara u sekundi, što je 36 km/h. Današnji brzinomjeri za to koriste elektroničke senzore, ali načelo je ostalo jednako.

Kako izgleda pravi brzinomjer, možete vidjeti na brzinomjeru iz zrakoplovne zbirke našeg virtualnog muzeja. U virtualnom muzeju tehničke kulture čeka vas još više od 400 eksponata.

Naslijeđe Josipa Belušića

Josip Belušić umro je 8. siječnja 1905. u Trstu. Tahografi koji danas u kamionima i autobusima bilježe vožnju pomažu provjeriti poštuju li vozači propise o najduljem trajanju vožnje i najkraćem odmoru — a to je upravo vrsta podataka koju je bilježio i njegov velocimetar. Zato ga se u Hrvatskoj često naziva izumiteljem tahografa.

Njegova priča pokazuje kako znanje iz školske fizike može izrasti u izum koji je pobijedio na svjetskoj izložbi. Istra i Kvarner dali su još jednog velikog izumitelja — Riječanina Ivana Blaža Lupisa, čija je zamisao dovela do prvog torpeda. Ostale pronađite na popisu hrvatskih izumitelja.

Česta pitanja

Tko je izumio električni brzinomjer?

Električni brzinomjer, nazvan velocimetar, izumio je 1887. Josip Belušić, profesor fizike rodom iz Županića kraj Labina. Uređaj je ujedno bio brzinomjer, tahograf i taksimetar.

Gdje je rođen Josip Belušić?

Josip Belušić rođen je 12. ožujka 1847. u Županićima kraj Labina u Istri. Umro je 8. siječnja 1905. u Trstu.

Je li Belušićev velocimetar nagrađen?

Da. Na Svjetskoj izložbi u Parizu 1889. velocimetar je proglašen najboljim u konkurenciji više od 120 sličnih uređaja, a 1891. stotinu ih je ugrađeno u pariške kočije.

Istraži dalje

Eksponat

Brzinomjer

Brzinomjer iz zrakoplovne zbirke virtualnog muzeja tehničke kulture.

Izumitelji

Ivan Blaž Lupis

Riječki pomorski časnik čija je zamisao dovela do prvog torpeda.

Popis

Hrvatski izumitelji

Upoznajte hrvatske izumitelje čije su ideje promijenile svijet.