Veliki izumitelji
Od kotača do interneta

Najvažniji izumi u povijesti

Petnaest izuma koji su promijenili način na koji putujemo, liječimo se, učimo i razgovaramo — tko ih je izumio, kada, i zašto bez njih današnji svijet ne bi izgledao isti.

Svaki popis „najvažnijih izuma“ pomalo je osoban, ali neki se izumi pojavljuju na gotovo svakom: oni koji su otvorili put tisućama drugih. Poredali smo ih kronološki. Uz svaki navodimo tko ga je izumio i kada — a gdje zasluge dijeli više ljudi, to iskreno i kažemo.

Zašto je teško reći tko je nešto izumio? Veliki izumi rijetko nastaju u jednom trenutku. Često ih više ljudi razvija istodobno, neovisno jedni o drugima, a slavu dobije onaj tko prvi prijavi patent ili napravi uređaj koji pouzdano radi. Zato uz telefon, radio, žarulju ili računalo uvijek stoji više imena.

1. Kotač (prije više od 5000 godina)

Izumitelj kotača nije poznat. Kotači se pojavljuju oko sredine 4. tisućljeća prije Krista na nekoliko mjesta — u Mezopotamiji, ali i u Europi. Jedan od najstarijih sačuvanih drvenih kotača pronađen je na Ljubljanskom barju, nedaleko od Hrvatske, i star je više od 5000 godina. Kotač je omogućio kola i prijevoz tereta, a kasnije i lončarsko kolo, vodenice i zupčanike.

2. Kompas (Kina, 11. stoljeće)

Kineski su učenjaci u 11. stoljeću opisali magnetsku iglu koja pokazuje smjer sjever–jug, a krajem 12. stoljeća kompas se spominje i u Europi. Pomorci su prvi put mogli pouzdano ploviti i kad ne vide obalu ni zvijezde, što je otvorilo put velikim putovanjima. Kompas se i danas koristi, primjerice u zrakoplovima — pogledajte zrakoplovni kompas iz naše zbirke.

3. Tisak pomičnim slovima (oko 1450.)

Johannes Gutenberg u Mainzu je sredinom 15. stoljeća razvio tisak s pomičnim metalnim slovima i tiskarski stroj; njegova Biblija dovršena je oko 1455. Pomična slova poznavali su i ranije u Kini (Bi Sheng, 11. st.) i Koreji, ali Gutenbergov je postupak omogućio brzo i jeftino umnožavanje knjiga u Europi. Znanje se počelo širiti brže nego ikad prije.

4. Parni stroj (1712. – 1769.)

Thomas Newcomen izgradio je 1712. parni stroj za crpljenje vode iz rudnika, a James Watt 1769. patentirao je poboljšanje s odvojenim kondenzatorom, koje je stroj učinilo mnogo učinkovitijim. Parni stroj pokrenuo je tvornice, lokomotive i parobrode te postao simbol industrijske revolucije. Kako radi, pokazuje maketa parnog stroja iz kategorije Prometna kultura.

5. Cjepivo (1796.)

Engleski liječnik Edward Jenner 1796. pokazao je da cijepljenje kravljim boginjama štiti od opasnih velikih boginja. Bio je to početak cijepljenja, jednog od najvećih uspjeha medicine: velike boginje proglašene su iskorijenjenima 1980., a cjepiva su do danas spasila stotine milijuna života.

6. Telefon (1876.)

Alexander Graham Bell dobio je 1876. američki patent za telefon. Iste je godine Elisha Gray prijavio sličan izum, a Antonio Meucci godinama je prije toga eksperimentirao s prijenosom glasa, pa se o zaslugama raspravlja i danas. Telefon je prvi put omogućio razgovor na daljinu u stvarnom vremenu. U muzeju možete vidjeti stari induktorski telefon na ručicu.

7. Žarulja (1879.)

Thomas Edison i Joseph Swan neovisno su oko 1879. razvili praktične žarulje s ugljenom niti, nakon desetljeća pokusa drugih istraživača. Važan korak dalje napravili su Hrvat Franjo Hanaman i Aleksandar Just, koji su 1904. patentirali žarulju s volframovom niti — jaču i štedljiviju. Električno svjetlo produljilo je dan, učinilo ulice sigurnijima i tvornice produktivnijima. Pogledajte i stare žarulje iz zbirke.

8. Automobil (1886.)

Karl Benz 1886. patentirao je vozilo s benzinskim motorom, koje se smatra prvim pravim automobilom; gotovo istodobno na sličnim vozilima radili su Gottlieb Daimler i Wilhelm Maybach. Automobil je promijenio gradove, trgovinu i način života. Usput: već 1887. Istranin Josip Belušić konstruirao je električni brzinomjer za kočije.

9. Izmjenična struja (1888.)

Nikola Tesla 1888. patentirao je višefazni sustav izmjenične struje i indukcijski motor, a Talijan Galileo Ferraris neovisno je istraživao isto načelo okretnog magnetskog polja. Uz potporu tvrtke Westinghouse izmjenična je struja pobijedila u „ratu struja“, jer se može prenositi daleko uz male gubitke. Na tom sustavu počiva današnja električna mreža. Teslin motor i danas pokreće strojeve, poput ovog asinkronog motora.

10. Radio (1895. – 1896.)

Guglielmo Marconi razvio je prvi praktičan sustav bežične telegrafije i 1896. prijavio patent, a 1909. dobio je Nobelovu nagradu. Na istim su temeljima radili Nikola Tesla, Oliver Lodge, Aleksandar Popov i drugi, a Vrhovni sud SAD-a 1943. poništio je dio Marconijeva patenta zbog njihovih ranijih radova. Radio je vijesti, glazbu i pozive u pomoć donio u svaki kut svijeta. Istražite kategoriju Radio tehnika i radio-aparat Šansona.

11. Zrakoplov (1903.)

Braća Orville i Wilbur Wright 17. prosinca 1903. izveli su u Sjevernoj Karolini prvi kontrolirani let motornim zrakoplovom težim od zraka — prvi je let trajao samo 12 sekundi. Za pola stoljeća zrakoplovi su povezali kontinente. I Hrvatska ima pionire: David Schwarz razvio je kruti zračni brod od aluminija, a Slavoljub Penkala 1910. konstruirao prvi zrakoplov izgrađen u Hrvatskoj. Više u kategoriji Zrakoplovstvo.

12. Penicilin (1928.)

Alexander Fleming 1928. u Londonu primijetio je da plijesan uništava bakterije u njegovoj posudici. Tek su Howard Florey i Ernst Chain početkom 1940-ih razvili postupak za proizvodnju penicilina kao lijeka, a sva trojica dobila su Nobelovu nagradu 1945. Penicilin je bio prvi antibiotik u širokoj uporabi i bolesti koje su prije bile smrtonosne učinio izlječivima.

13. Računalo (1940-e)

Računalo nema jednog izumitelja. Charles Babbage u 19. stoljeću osmislio je programabilni mehanički „analitički stroj“, a Ada Lovelace napisala je za njega ono što se smatra prvim programom. Konrad Zuse 1941. dovršio je Z3, prvo funkcionalno programabilno digitalno računalo, a ENIAC (1945.) bio je prvo veliko elektroničko računalo opće namjene. Kako se računalo prije računala, pokazuje ručna zbrajalica TRS Zagreb iz kategorije Informatika.

14. Tranzistor (1947.)

John Bardeen, Walter Brattain i William Shockley u Bellovim laboratorijima u SAD-u krajem 1947. napravili su prvi tranzistor, a 1956. dobili su Nobelovu nagradu. Tranzistor je zamijenio velike elektronske cijevi i omogućio malene, štedljive uređaje — od džepnog radija do čipa u mobitelu, u kojem su danas milijarde tranzistora. U zbirci se nalazi tranzistorski radio SHARP, a više u kategoriji Mikroelektronika.

15. Internet (1969. – 1991.)

Preteča interneta, ARPANET, prenijela je prvu poruku 1969., između računala na kalifornijskom sveučilištu UCLA i instituta SRI. Vinton Cerf i Robert Kahn razvili su protokol TCP/IP, na koji je mreža prešla 1983., a Tim Berners-Lee u CERN-u je 1989. predložio World Wide Web, koji je javnosti postao dostupan 1991. Internet je povezao milijarde ljudi i promijenio način na koji učimo, radimo i družimo se.

Što ćete još pronaći

Iza mnogih od ovih priča stoje i hrvatski izumitelji — od Fausta Vrančića i njegova padobrana do Ivana Lupisa i torpeda. Stare uređaje koji su nastali iz ovih izuma možete razgledati u virtualnom muzeju, a neka od načela isprobati sami uz pokuse za djecu.

Tko je izumio …? Česta pitanja

Tko je izumio žarulju?

Žarulju nije izumio jedan čovjek. Thomas Edison u SAD-u i Joseph Swan u Engleskoj neovisno su oko 1879. razvili praktične žarulje s ugljenom niti, a prije njih na žarnim nitima radili su mnogi drugi. Hrvat Franjo Hanaman i Mađar Aleksandar Just patentirali su 1904. žarulju s volframovom niti, iz koje su se razvile kasnije žarulje.

Tko je izumio telefon?

Alexander Graham Bell dobio je 1876. američki patent za telefon i zato se najčešće navodi kao izumitelj. Ipak, Elisha Gray iste je godine prijavio sličan izum, a Talijan Antonio Meucci godinama je prije toga radio na prijenosu glasa žicom, pa se o zaslugama i danas raspravlja.

Tko je izumio radio?

Guglielmo Marconi prvi je razvio praktičan sustav bežične telegrafije (patent 1896.) i za to je dobio Nobelovu nagradu 1909. Nikola Tesla, Oliver Lodge, Aleksandar Popov i drugi radili su na istim temeljima, a Vrhovni sud SAD-a 1943. poništio je dio Marconijeva patenta zbog ranijih radova drugih izumitelja, uključujući Teslu.

Tko je izumio računalo?

Računalo je djelo mnogih. Charles Babbage u 19. stoljeću osmislio je programabilni mehanički stroj, Konrad Zuse 1941. dovršio je Z3, prvo funkcionalno programabilno digitalno računalo, a ENIAC (1945.) bio je prvo veliko elektroničko računalo opće namjene.

Istraži dalje

Popis

Hrvatski izumitelji i njihovi izumi

Tesla, Penkala, Vrančić, Lupis, Vučetić i drugi — deset priča na jednom mjestu.

Zbirka

Virtualni muzej tehničke kulture

Preko 400 eksponata iz povijesti tehnike i inovacija.

Izumitelji

Svi veliki izumitelji

Priče o ljudima koji su svojim idejama promijenili svijet.